Potrebno obrazovanje
Za upis u srednjoškolski obrazovni program fotografa potrebno je imati završenu osnovnu školu i liječničku svjedodžbu specijalista medicine rada o nepostojanju zdravstvenih kontraindikacija za obavljanje zanimanja. Za obavljanje poslova fotografa potrebno je završiti srednje strukovno obrazovanje u trajanju od tri godine.
Nakon završetka obrazovanja polaže se završni ispit i stječe se kvalifikacija za tržište rada. Više informacija o različitim modelima obrazovanja u obrtničkim programima možete dobiti na službenim stranicama Hrvatske obrtničke komore. Obrazovanje za ovo zanimanje provodi se i u okviru sustava obrazovanja odraslih.
Informacije o ustanovama i programima koje provode obrazovanje odraslih za ovo zanimanje možete dobiti na web portalu Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih.
Opis poslova
Fotograf snima ljude, povijesno važne događaje, različite geografske predjele i različite druge objekte. Pri tome se služi fotoaparatima, filmovima, uređajima za osvjetljavanje, filterima, a zahvaljujući razvoju digitalne fotografije, mora se znati služiti i računalnim programima za obradu fotografija.
Prema onom što fotografira, razlikujemo komercijalnog fotografa, fotografa portretistu i fotoreportera. Komercijalni fotograf pravi fotografije, koje izdavač potom objavljuje kao ilustracije u knjigama, časopisima, plakatima i sl. Prema želji naručitelja, fotograf može napraviti fotografiju kompliciranih strojnih elemenata, snimku najnovije modne kreacije, scene iz prirode i sl. Fotograf-portretist izrađuje fotografije za dokumente ili fotografira važne događaje (vjenčanja, rođendane, promocije). Fotoreporteri fotografiraju za novine i časopise različite situacije, najčešće iz područja politike, zabave i sporta te drugih područja koja su od interesa javnosti. Pojedinačne radne faze u procesu pripreme fotografije su: priprema prostora, materijala i tehničke opreme; fotografiranje, razvijanje filmova; izrađivanje fotografija u klasičnom laboratoriju s kemikalijama ili na printeru; klasično retuširanje fotografija i kompjutorska obrada fotografija; kaširanje – lijepljenje fotografija na tvrdu podlogu; uokvirivanje i skeniranje fotografija; arhiviranje negativa, pozitiva i digitalnih nosača podataka; rad na recepciji foto-studija, prodaja fotografskog materijala i opreme.
Znanja, vještine i poželjne osobine
Fotograf mora poznavati različite tehnike fotografiranja i postupke za daljnju obradu – promjene boja, prostorne kompozicije slike, kontrasta itd. Važno je da su kreativni i da imaju razvijen smisao za lijepo. Poželjno je da budu strpljivi, sistematični i precizni. Kako često rade s ljudima, važno je da su komunikativni i ljubazni. Moraju imati dobar vid, a posebno je važno da imaju sposobnost raspoznavanja nijansi i svjetlina boja te dobru prostornu orijentiranost. Poziv je primjeren za oba spola. Za fotoreportera su važne okretnost i spretnost, jer često mora brzo reagirati. Portretist najviše radi s ljudima, stoga je važno da je strpljiv i ljubazan. Komercijalni fotograf mora biti nadasve kreativan i imati razvijen smisao za lijepo koji mu omogućuje da odabere najbolju kompoziciju, pozadinu i boje, kako bi fotografija bila što dojmljivija.
Uvjeti rada
Uvjeti rada fotografa ovise o području u kojem radi. Fotoreporter često putuje na mjesta zbivanja gdje, prema uputama urednika časopisa, snima događaje zanimljive čitateljima. Njegovo radno vrijeme je raznoliko i prilagođeno aktualnim događajima. Fotografira i u zatvorenom i na otvorenom prostoru. Pretežito radi stojeći i pritom je izložen manjim fizičkim naporima. Fotograf koji radi u fotografskom studiju ima uobičajeno radno vrijeme i često radi u smjenama. Pri klasičnom postupku razvijanja fotografija u doticaju je s kemikalijama, a pri digitalnom postupku razvijanja fotografija upravlja računalnim programima za izrađivanje fotografija.
Komercijalni fotograf uglavnom sam određuje svoje radno vrijeme, na temelju dogovora s naručiteljima i izvođačima, fotomodelima itd. Može raditi u različitim vremenskim uvjetima (na hladnoći, vjetru, kiši i sl.). Kontraindikacije za rad su: slabovidnost/ sljepoća, neraspoznavanje boja, gluhoća i teže nagluhost u govornom području, oštećenja glasa i/ili govora koja utječu na komunikaciju, teža oštećenja funkcije mišićno-koštanog sustava, te kronični poremećaji koji znatno remete kognitivno i emocionalno funkcioniranje.
Srodna zanimanja
Fotografu je blisko zanimanje snimatelja. Fotoreporteru je djelomično blisko zanimanje novinara budući da mora pratiti aktualna zbivanja i svoj posao odraditi brzo. Komercijalnom fotografu su bliska zanimanja dizajnera i likovnih umjetnika.
Mogućnosti zapošljavanja
Fotograf se može zaposliti na različitim radnim mjestima, primjerice u fotografskim studijima, novinama, izdavačkim kućama, televizijskim centrima, reklamnim agencijama itd. Također, fotografi mogu otvoriti vlastiti fotografski studio ili se mogu posvetiti umjetničkoj fotografiji te sami odabirati što i kada fotografirati, a potom gotove fotografije prodavati. To rade uglavnom već poznati fotografi, čije su fotografije vrlo cijenjene. Također, fotografi mogu raditi u znanstveno-istraživačkim ustanovama, u turizmu (npr. promotivna fotografija) i sl.