Potrebno obrazovanje
Znanstvenik i istraživač je osoba kojoj je znanstveni rad osnovni poziv, a koja se bavi organiziranim znanstvenoistraživačkim radom u samostalnim znanstvenim zavodima ili znanstvenoistraživačkim institutima. To je visokoobrazovana osoba u području različitih znanstvenih polja i grana znanosti. Znanstvenik je osoba koja je izabrana u odgovarajuće znanstveno zvanje i upisana u Upisnik znanstvenika. Znanstvena zvanja su znanstveni suradnik, viši znanstveni suradnik, znanstveni savjetnik i znanstveni savjetnik u trajnom zvanju, a za svako zvanje je potreban doktorat znanosti iz odgovarajućeg područja znanosti i dokazan doprinos znanosti kroz prethodni rad i objavu znanstvenih radova. Stručna zvanja vezana za znanstvena istraživanja su stručni suradnik, viši stručni suradnik i stručni savjetnik, čije uvjete propisuje pojedina znanstvena organizacija ili institucija koja financira znanstveno istraživanje, a zahtijevaju diplomski ili poslijediplomski studij u odgovarajućem području znanosti i objavu znanstvenih radova.
Informacije o mogućnostima obrazovanja možete pronaći na stranicama Postani student.
Opis poslova
Znanstveno istraživanje je planirano ispitivanje poduzeto s ciljem stjecanja novih znanstvenih i tehničkih spoznaja i razumijevanja, a uključuje temeljno i primijenjeno istraživanje. Temeljno istraživanje jest teorijski ili pokusni rad poduzet radi postignuća novih znanja o osnovama pojava i činjenica bez konkretne praktične primjene, dok je primijenjeno istraživanje teorijski ili pokusni rad poduzet radi postignuća novih znanja i usmjeren prije svega na ostvarivanje praktičnog cilja poput razvoja nove tehnologije ili proizvoda.
Znanstvenik i istraživač traži odgovore na pitanja koja u području znanosti kojom se bavi još nemaju općeprihvaćen odgovor. Prvi je korak u znanstvenom istraživanju analiza postojeće literature, baza znanstvenih podataka i znanstvenih dostignuća vezanih uz problem koji se želi riješiti. Ključni element svakog znanstvenog istraživanja je postavljanje hipoteze odnosno pretpostavke koju će provjeriti (dokazati ili opovrgnuti) samim istraživanjem. Metodologija znanstvenog istraživanja zahtijeva detaljno planiranje istraživanja i pažljivo provođenje koje može trajati i nekoliko godina. Istraživanje može biti sustavno opažanje i mjerenje u prirodnim uvjetima, terenski eksperiment ili strogo kontroliran eksperiment u laboratoriju. U većini slučajeva istraživanje uključuje dugotrajnu pripremu, upotrebu složene aparature te strpljivo i precizno snimanje i mjerenje. Dobivene rezultate znanstvenik analizira, najčešće matematičkim i statističkim postupcima te donosi zaključke i objašnjenja. Nakon završenog istraživanja, znanstvenik piše znanstvene izvještaje, knjige i radove koje objavljuje u znanstvenim časopisima i predstavlja na znanstvenim skupovima ili konferencijama.
Znanstvenici i istraživači često rade u timovima sastavljenim od stručnjaka različitih znanstvenih disciplina, kao i s nizom stručnog i tehničkog osoblja koje sudjeluje u samom istraživanju. Budući da su za provedbu istraživanja često potrebna značajna financijska sredstva, voditelji znanstvenih istraživanja dio vremena posvećuju pripremi znanstvenih projekata i pisanju prijedloga istraživanja koje upućuju sa zahtjevima za financiranje odgovarajućim javnim tijelima, agencijama ili privatnom sektoru koji se bavi razvojem tehnologija. Znanstvenici i istraživači koji rade u visokoškolskim ustanovama osim znanstveno-istraživačkog rada sudjeluju i u visokoškolskom obrazovanju studenata. Održavaju predavanja, seminare i vježbe za grupe studenata te organiziraju i provode ispite. Individualno mentoriraju studente pri izradi njihovih diplomskih i magistarskih radnji te doktorskih disertacija. Znanstvenici zaposleni na znanstvenim institutima, također često uz svoj primarnu istraživačku djelatnost, sudjeluju u izvođenju nastave na brojnim sveučilištima.
Znanja, vještine i poželjne osobine
Znanstvenik i istraživač mora biti visokoobrazovana osoba u svom području znanosti. Znatiželja, ustrajnost u rješavanju problema i motiviranost i spremnost na dugotrajni rad na rješavanju određenog problema su ključne osobine znanstvenika. Uspješni znanstvenici posjeduju izražene logičke i metodološke vještine, preciznost i usmjerenost na detalje, upornost i spremnost prihvaćanja potencijalnog neuspjeha, jasnoću u izražavanju i usmenom i pismenom predstavljanju rezultata i zaključaka te spremnost na timski rad. Dobro poznavanje stranih jezika, primarno engleskoga, ključno je u radu znanstvenih istraživača, jer je većina postojećih znanstvenih izvora na engleskom jeziku. Iako se većina znanstvenih istraživanja obavlja u timovima, svaki je znanstvenik samostalan u svom dijelu rada, tako da je ovo zanimanje prikladno za osobe koje vole samostalan rad uz neznatan nadzor ili suradnju s drugim znanstvenicima.
Uvjeti rada
Znanstvenici i istraživači većinom rade u znanstvenim institutima ili visokoobrazovnim institucijama u uredima ili laboratorijima, uglavnom u uobičajenom radnom vremenu. Pojedini znanstvenici, čiji rad zahtijeva istraživanja ili analize na terenu, mogu dio svog radnog vremena provoditi na otvorenom. Znanstvenici i istraživači u pravilu nisu izloženi tjelesnim naporima, nepovoljnim uvjetima rada, kao ni većim opasnostima. Pojedina područja znanosti kao što su kemija ili fizika zahtijevaju eksperimente u kojima znanstvenici, mogu biti izloženi opasnosti od zračenja, trovanja i sl., ali uz poštivanje pravila i primjenu zaštitnih mjera takve opasnosti se svode na minimum. Uspješni i priznati znanstvenici često putuju i surađuju s drugim znanstvenicima u inozemstvu ili odlaze na predavanja ili konferencije širom svijeta.
Srodna zanimanja
Sveučilišni profesor, nastavnik
Mogućnosti zapošljavanja
Znanstvenik i istraživač može raditi u bilo kojoj znanstvenoj organizaciji. Pravne osobe koje imaju registriranu znanstvenu djelatnost su primjerice javni znanstveni instituti, visoka učilišta, ali i druge institucije izvan sustava visokog obrazovanja i javnih znanstvenih instituta koje su registrirale znanstvenu djelatnost poput ustanova od posebnog značaja, bolnica i zdravstvenih ustanova s istraživačkim jedinicama, državnih instituta i zavoda, arhiva i muzeja. Znanstvenici i istraživači često rade i u tvrtkama koje se bave razvojem novih tehnologija ili proizvoda poput prehrambene ili farmaceutske industrije.
Ostale informacije
Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju uređuje sustav znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja u Hrvatskoj.