Potrebno obrazovanje
Za obavljanje poslova arhitekta potrebno je završiti preddiplomski/diplomski sveučilišni studij arhitekture ili arhitekture i urbanizma ili krajobrazne arhitekture. Nakon završenog preddiplomskog sveučilišnog studija arhitekture ili studija arhitekture i urbanizma stječe se akademski naziv sveučilišni prvostupnik inženjer/sveučilišna prvostupnica inženjerka struke, a nakon završenog preddiplomskog sveučilišnog studija krajobrazne arhitekture stječe se akademski naziv sveučilišni prvostupnik/sveučilišna prvostupnica struke. Također, nakon završenog diplomskog sveučilišnog studija arhitekture ili studija arhitekture i urbanizma stječe se akademski naziv magistar inženjer/magistra inženjerka struke, a nakon završenog diplomskog sveučilišnog studija krajobrazne arhitekture stječe se akademski naziv magistar/magistra struke. Daljnje obrazovanje moguće je nastaviti na poslijediplomskom studiju.
Informacije o mogućnostima obrazovanja možete pronaći na stranicama Postani student.
Opis poslova
Posao arhitekta odvija se kroz nekoliko faza, i to od odabira zemljišta do izgrađenog objekta. Arhitekt najprije razgovara s naručiteljem posla o njegovim željama i prijedlozima, upoznaje se s projektnim zadatkom i raspoloživim sredstvima. S obzirom na vrstu objekta, predložene zahvate, pravnu regulativu i troškove, arhitekt savjetuje naručitelja i predlaže rješenja. Na osnovi dogovora, arhitekt razrađuje svoje ideje i izrađuje projektnu skicu, odnosno idejni projekt koji uključuje odluke o veličini, obliku, vanjskom izgledu građevine u skladu sa zakonom o prostornom planiranju. Po završetku ove faze izdaje se lokacijska dozvola. Slijedi izrada glavnog projekta s ciljem dobivanja građevinske dozvole. U tu svrhu arhitekt idejni projekt prilagođava zahtjevima komunalnih i ostalih nadređenih struktura. Prije nego što dogovori posao, arhitekt može napraviti i građevinsko istraživanje te proučiti lokaciju objekta i okolinu. Na temelju utvrđenih radova, arhitekt izražava svoje mišljenje o mogućnostima i okvirima planiranog zahvata. Sljedeći korak je izrada nacrta preuređenja objekta, pri čemu arhitektpoštuje namjenu građevine, materijale koji će se upotrebljavati, izgled, funkcionalnost i troškove. Arhitekt izrađuje i troškovnik, kako bi se predvidjeli svi troškovi prije same realizacije projekta. Nakon toga pristupa izradi izvedbenog nacrta koji prikazuje građevinu u cjelini, sa svim unutarnjim i vanjskim detaljima. U samom nacrtu navodi se i odabrani građevni materijal te opisuje okoliš građevine.
Nadalje, arhitekt pregovara i sklapa poslove s izvođačima radova koji će sudjelovati u projektu. Često dolazi na gradilište, gdje prati tijek poslova i nadzire kvalitetu radova.
Znanja, vještine i poželjne osobine
Na studiju arhitekture stječu se znanja o projektiranju zgrada, konstrukcija zgrada, urbanizmu i prostornom planiranju, povijesti arhitekture i urbanizma, obnovi graditeljskih nasljeđa, oblikovanju krajobraza, planiranju i projektiranju zelenih površina u teorijskom i praktičnom smislu. Za obavljanje poslova arhitekta važna je kreativnost, smisao za estetiku i umjetničko oblikovanje. Uz dobar vid, arhitekt mora imati razvijene sposobnosti predočavanja prostornih odnosa i sposobnost snalaženja u prostoru. Poželjno je također da je komunikativan, sklon timskom radu i da se korektno pridržava dogovorenih vremenskih rokova. Kada projektira građevine, koje moraju biti sigurne i funkcionalne, arhitekt mora biti praktičan. Za razumijevanje karakteristika i mogućnosti uporabe građevinskih materijala važna su znanja iz prirodnih znanosti, a pri rješavanju financijskih problema znanje matematike. Zbog sve veće primjene računala u arhitekturi, nužno je aktivno znanje rada u programima kao što su AutoCad i ArchiCad. Pri oblikovanju društvene okoline, arhitekt mora poznavati i uzimati u obzir društvene čimbenike kao i osobitosti okoline.
Uvjeti rada
Dio svog radnog vremena arhitekt provodi u uredu. Međutim, vrlo često radi i izvan ureda, i to prilikom posjeta klijentima, projektantima, građevinarima i ostalim osobama koje sudjeluju u realizaciji projekta. Radno vrijeme je uglavnom određeno rokovima za predaju projekata, te arhitekt uglavnom samostalno kreira svoje radno vrijeme u tjednu. Iznimku čine arhitekti koji rade uredske poslove u različitim institucijama ili su predavači u školama i na fakultetima.
Srodna zanimanja
Urbanist, građevinski inženjer, industrijski dizajner, grafički dizajner
Mogućnosti zapošljavanja
Arhitekt se može zaposliti u projektnom uredu, u nekom od organa i tijela državne uprave, u agenciji za promet nekretnina, te kao profesor u školi ili na fakultetu. Nakon dvije godine rada u struci i položenog stručnog ispita, arhitekt postaje ovlašteni projektant, što znači da može otvoriti svoj vlastiti projektni ured.