Potrebno obrazovanje
Za obavljanje poslova arheologa potrebno je završiti preddiplomski /diplomski sveučilišni studij arheologije. Nakon završenog preddiplomskog studija stječe se akademski naziv sveučilišni prvostupnik/ prvostupnica struke, a nakon diplomskog studija stječe se akademski naziv magistar/magistra struke. Daljnje obrazovanje moguće je nastaviti na poslije – diplomskom studiju.
Informacije o mogućnostima obrazovanja možete pronaći na stranicama Postani student.
Opis poslova
Arheolozi, na temelju materijalnih ostataka, proučavaju ljudsko društvo od prve pojave čovjeka na Zemlji do srednjeg vijeka. Proučavanjem materijalnih ostataka, dakle građevina i predmeta koje je prekrila zemlja, otkrivaju kakav je bio svakodnevni život naših predaka. Materijalni ostaci uključuju nepokretne arheološke spomenike, poput čitavih gradova, ili pak samo nekih njihovih dijelova. Pokretni arheološki spomenici su različiti alati, oruđe i oružje koji su se koristili u kućanstvu ili na gospodarstvima, novac, keramika, namještaj itd. Do ovakvih materijalnih ostataka nekadašnjih ljudskih zajednica arheolozi dolaze sustavnim iskapanjem. Arheološka nalazišta otkrivaju se slučajno, odnosno ako netko na određenom lokalitetu naiđe na nepoznati predmet, na primjer tijekom radova u polju. Na temelju količine i vrste pronađenih predmeta, prosuđuje se je li riječ o važnom arheološkom nalazištu ili je pak pronađeni predmet tamo dospio slučajno. Osim ovakvih slučajnih nalazaka, postoje i sustavno organizirana traganja za arheološkim nalazištima koja nazivamo rekognosciranjem. Tada, na temelju izgleda i nekih specifičnosti nekog terena, arheolozi zaključuju je li posrijedi potencijalno arheološko nalazište. Nalazišta se posebno obilježavaju, određuje i skicira se njihov položaj, daje im se naziv i određuje njihova veličina. Sve podatke arheolog bilježi u temeljni karton nalazišta. Osim skupljanja nađenih predmeta, posao arheologa uključuje i njihovo čišćenje, pranje i lijepljenje. Na temelju osobina pronađenih ostataka, arheolog određuje kojem razdoblju pronađeni predmet pripada. Pronađeni arheološki nalazi čuvaju se u muzejima i arheološkim zbirkama.
Znanja, vještine i poželjne osobine
Arheolog treba imati dobro razvijenu sposobnost zaključivanja te brzog i lakog uočavanja detalja. Važne osobine arheologa su sposobnost snalaženja u prostoru i predočavanje prostornih odnosa, a poželjna je i sposobnost crtanja. Poželjno je da arheolog bude strpljiv i ustrajan u radu jer ponekad iskopavanja traju jako dugo. Treba imati dobro razvijenu sposobnost usmenog i pismenog izražavanja. Arheolog mora biti radoznao i fleksibilan, spreman na rad u različitim vremenskim uvjetima, te fizički zdrav i u dobroj kondiciji.
Uvjeti rada
Arheolozi u muzejima i institutima najčešće rade u prijepodnevnoj smjeni. Velik dio poslova arheologa
je terenski pa može biti izložen i nepovoljnim vremenskim uvjetima. Kada se radi terenski, nema točno određenog radnog vremena, iskapanja se obavljaju i po cijeli dan, posebice ako se zahtijeva brza arheološka obrada terena, zbog toga što na tom lokalitetu započinje izgradnja nekog novog objekta. Arheolog je u svom poslu obrade materijalnih nalaza uglavnom samostalan, a ponekad mu pomažu studenti arheologije.
Srodna zanimanja
Povjesničar, povjesničar umjetnosti, filolog, antropolog, etnolog
Mogućnosti zapošljavanja
Arheolozi se zapošljavaju u muzejima i zbirkama, u zavodima i institutima za zaštitu prirodne i kulturne baštine kao turistički vodiči, u znanstvenim centrima i na fakultetima.